Ulaganje na berzi, istine i zablude

Tekst :”Deset saveta za ulaganje na berzi” iz kategorija “Biznis” i “Menadžment” 2007.g. objavljen, redovno privlaći veliki broj posetioca a najviše iz Srbije i okruženja.


Posle tri godine na taj tekst stigao je komentar Deja Genija koji očigledno ima još bolje i kvalitenije savete za ulaganje na berzi. Njegov komentar se odnosi na deset saveta Zorana Petrovića :

1. Ne treba kupovati akcije samo zbog njene cene vec zbog poslovnih rezultata kompanije.
2. Ne treba ulagati u previse kompanija, vec se treba koncentrisati na relativno mali broj firmi.
3. Pogresno je opredeljenje da se investira samo u jednu profitabilnu kompaniju odnosno samo u jednu delatnost.
4. Istovremeno, pozeljno je deo sredstava uloziti u manje rizicne hartije kao sto su obveznice stare devizne stednje ili blagajnicke zapise Narodne banke Srbije.
5. Pogresno je kupiti hartiju od vrednosti, a pri tom nemati plan izlaska ( bez obzira na to da li se cena hartija krece pozitivno ili negativno po investitora).
6. Pogresno je prodati previse brzo kada se cena hartija krece negativno po investitora, ali je vazno imati i jasnu granicu gubitka.
7. Nikada nije dovoljno informacija i znanja ako ulazete na berzu, a nove informacije su dobrodosle.
8. Pogresno je opredeljenje da se ulaze u kompanije ciji se domen poslovanja ne razume.
9. Olako prihvatanje sugestija prijatelja ili ,,znalaca,, koji o tome znaju vise od nas najcesce vodi u zablude.
10. Na kupovinu akcija treba gledati kao participiranje u poslu.

Izvor: Zoran Petrovic, ,,Rajfajzen banka,, , Blic, 24.10.2007.godine.

Da ne bih dužio, prenosim  komentar @Deja Genija u celosti kao poseban post. Uživajte:

Eh, Deda, Deda…

Nego, da kažem i ja jednu:

Prvo i osnovno, svi smo prepušteni samima sebi u ovom okrutnom svetu, tako nemojte dopustiti da vam neko drugi soli pamet i da vas loži ko kamin.

Gospoda, koja pišu, ovo što pišu, rade to za honorar i rade to da bi bilo zanimljivo gospodi Srbima i običnom svetu, upotrebljavajući rečnik “Da te ceo svet razume”. Moj komentar je, da bi ovaj “tekstić” @poštovanog, iz tamo nekog fonda (malim slovom. A malim, iz razloga, što treba pogledati kako im se kretala  Investiciona jedinica, od osnivanja do sad I TO NE SAMO NJIMA, VEĆ SVIM Investicionim fondovima), mogao da osvane na www.vukajlija.com, kao objašnjenje o berzanskom trgovanju, uopšte, ali posebno na Belex-u, tj. Beogradskoj berzi.

Svi ovi saveti su mu kao prepisani iz knjige, a on ih samo izgovara mehanički. Sve ovo naruživanje pišem da bih što više obezvredio celokupan komentar, a kasnije ću I obrazložiti. Sad malo da se poigravam sopstvenim idejama.

Izdvojio bih, ako nekoga baš zanima, Nenada Gujančića, koji se s vremena na vreme pojavljuje i na TV-u i priča o Berzanskoj trgovini uopšte i trgovanju na Beogradskoj berzi. (to je onaj gospodin sa flekom na ćeli, kao Gorbačov). Piše I na ponekim online portalima I uvaženi je gospodin. Gujančić, ni u jednom  svom  nastupu ne priča ishitreno, ne priča mehanički, uvek se kvalitetno dotiče teme, kažem, dotiče, pošto je tema izuzetno kompleksna I povelika, nikad, ali NIKAD, ne pali široke narodne mase, već uvek gleda da ih upozori na trgovanje na Berzi, kao na jedan riskantni vid ulaganja (mada bih JAKO napomenuo, da “Rizik postoji samo za finansijski nepismene”, ali to su u globalu, skoro svi Srbi, pa I Hrvati, pa I Slovenci.  O drugima da I ne pričam). Čovek jednostavno ima obzira prema nesrećnim, neobrazovanim investitorima, koji bi voleli da ulože neku crkavicu, ali jednostavno im ne može otkriti sve krivine I štuckanja, vozila zvanog Berza. Pored njega, treba dodati I Gordanu Dostanić. Generalnog Beogradske Berze, koja ima slične nastupe, kao Nenad, mada mnogi misle drugačije, ali samo zato, jer ne gledaju dalje od svog nosa.

Dakle, svi komentari “raznoraznih” Portfolio menadžera I Investicionih savetnika ili slično, su zasnovani samo na nadnici odredjenih TV ili štampanih medija I baš tavi I trebaju da budu. Medijima to uglavnom služi, da zabave stanovništvo, ali bih izdvojio emisiju na Tv Avala, u kojoj se može čuti izuzetno pametnih stvari. (“Poslovni Dan, emisija na TV Avala). Ko misli drugačije, možemo na megdan, slobodno!

Da, tek sam sad primetio da je gospodin komentator samo jedinka iz Rajfa, da čak nije potpisan ni kao službenik njihovog Fonda. Ako je drugačije Deda, vidi da to ispraviš I da napišeš njegovu tačnu funkciju, jer ovako izgleda da može biti I šalterski službenik.

Evo link koji potpisuje gospodina Zorana Petrovića ! Ovim linkom mogu se pogledati tekstovi u kojima učestvuje Z.P.na EM Portalu.

Idemo redom:

  1. Savet

U njemu ima samo 2% istine, koja se potvrdila u praksi. “Misao”-“cena akcije”, nema nikakvog smisla I ne znači ništa. Oni brojevi, koji stoje u izveštaju Berze…ne znam šta bih rekao…pa ajde, možda bi njih mogli da nazovemo “cenom”, ali…pravi naziv bi u stvari bio “vrednost”. (slobodan prevod situacije iz stvarnog života. o.a.)

Poslovanje firma, nema blage veze sa situacijom na Beogradskom “organizovanom tržištu, na kojem se sreće ponuda I tražnja”. Primer AIK banke (tiker AIKB), koja kad je bila najuspešnija banka I preduzeće u državi, vrednost akcije joj je neprestano padala. Istina manje nego ostalima, ali je padala obrnuto srazmerno poslovanju I finansijskim rezulatatima. Postoje I slučajevi, da vrednost akcija raste, kod A.D., koja je u gubitku ili ima problem, odredjene vrste ili loše posluje. To suštinski, jasno pokazuje da postoje I “neki drugi” Ili bolje rečeno još mnogi aspekti, koji utiču na vrednost.

  1. Nije ni tačno, ni netačno, da treba diversifikovati ili ne diversifikovati sopstveni portfolio. Dakle, ni ta tvrdnja, ne stoji. AhDa, pojam “relativno mali broj firmi”, ne znači ništa. Relativno u odnosu na šta?
  2. Opredeljenje da se investira samo u jednu firmu ili delatnost, može biti I dobra I loša, ali zavisi od ličnih zamisli I ciljeva! Ne možete imati finansijske ciljeve, ako ne znate baš ništa o investiranju! Zapamtite, Rizik je za finansijski nepismene! Evo ovde ću prvi put reći: trgovina na ovako malim tržištima, kao što je srpsko tržište, tj. Beogradska berza, sa pretpostavkom da želimo da zaradimo, a ne da izgubimo, se zasniva samo na jednom parametru. Insajd informaciji! Sve ostalo zaboravite, a u Srbiji pogotovo.
  3. E, ovde si ti Deda pogrešio, da je ovo pogrešno. Jeste dobro to uraditi, jer obzirom da investiramo u RSD, ovde na Beogradskoj berzi, na taj način ćemo imati siguran prinos, ali baš siguran. Možda će se nekom učiniti mali, ali je izuzetno siguran. Želja da se kupi Ferarri, investirajući 100 evra, na nedelju dana, se ovde potire, jednostavnim prirodnim zakonom, pa čak I u Srbiji. E sad obzirom da mnogi prodaju Evre, da bi ulagali u ovakve finansijske instrumente, mogu biti nezadovoljni, jer će im inflacija poručkati tu sigurnu zaradu. Pretpostavka da bi ulaganjem u akcije odredjenih A.D. umesto u manje rizične hartije (manja zarada, shodno manjem riziku), postojala mogućnost, da se zaradi mnogo viiše ili samo više, praksa lepo “objašnjava” u poslednjih par godina. Zamalo svi su na gubitku. Naročito mali ulagači I nepismeni.

Saveti za investiranje novca, Komisija za hartije od vrednosti , samo neki od tekstova koji se mogu pronaći na DedaBor blogu, pogledajte…

  1. E ovo je jedna od premise u ovakvoj vrsti trgovine. Obzorje-hojrizont,  je izuzetno bitna karakteristika, jer utiče I na psihu. 😛 😀 😛 , pa se ulagač I neće preterano nervirati I sekirati, već će slediti svoj plan koji je napravio. To može biti plan za investiranje od 3 dana, a može biti I dugoročno investiranje(više godina.)
  2. Ova stavka potpada I pod prethodnu stavku, takoreći, taj horizont/obzorje može uključivati I gornje I donje limite, tj. ne mora biti samo vremenski horizont.
  3. U ovoj stavki je u stvari ponovio suštinu ulaganja, koju sam I ja apostrofirao. “nove informacije su dobrodošle”. U prevodu na srpski, treba vam insajd informacija, ako želite da zaradite. Prvi deo ovog saveta je podloga, bez koje nemojte izlaziti ni na ulicu! Znanje u ovoj oblasti je kompleksno I ogromno, ali bez njega možete I ugasiti TV ako krene priča o Berzi. Za srpsko tržište vam je potrebno izuzetno znanje iz ekonomije, posebno iz oblasti o berzanskom trgovanju, vrstama trgovanja, finansijskim instrumentima, tj. Hartijama od vrednosti I sl. I obavezno se mora znati, zatim GDE da čitate informacije I koje,  zatim kad I na koji se način deli dividenda (koja uopšte I nije presudna za ovakvo investiranje),

Moraju se poznavati zakoni, izuzetno- fantastično, a pogotovo sudska praksa, koja vrlo često presudi drugačije od slova zakona. Treba znati da se primenjuju zakoni, koji pobliže obradjuju materiju, a ne zakoni iz kojih su ovi prvi izvedeni, tj. prepisani od reči do reči iz njih. Napominjem, jer vam se može učiniti da imate neka prava, koja nemate! Primeri su Zakon o privrednim društvima, koji je jedno fenomenalno štivo I preporučio bih ga svakome da ga pročita( ja sam ga pročitao za mesec dana 10 puta, a naročito deo o akcionarskm društvima), te Zakon o hartijama od vrednosti I drugih finansijskih instrumenata. Na Berzu se primenjuje  Zakon o privrednim društvima, ako Zakonom o HOV nije drugačije odredjeno.  Potrebno je znati I Akta o poslovanju Berze. Treba dobro znati I Zakon o bankama, obzirom da su jako zastupljene u trgovanju…I sl. Mora se čovek izvanredno informisati i o Direktivama EU, koje se razlikuje od onog što piše u našim Zakonima, ali se uskladjuju lagano I primarne su u odnosu na ono što piše u našim zakonima. (lični slučaj). Svako A.D. ima prospekt ili odluku o izdavanju akcija odredjene vrste, u kojima piše da svaka akcija ima svoja prava I obaveze! Nek vam ne bude čudno, ako vam se ta prava, koja su inače pisana na sprkom jeziku I vrlo razumljivo, ne ispoštuju. I to rečenicom: “Pa tužite nas”!

Zakon o privrednim društvima je odličan I iz razloga, što u njemu možete saznati odnose u jednom  A.D.

Najbitnije:

To je društvo kapitala, čiji su jedini I apsolutni vlasnici Akcionari (mali I veliki, svejedno je). Najviši organ je Skupština akcionara, koja odlučuje o postavljanju UO I IO, koji dalje rukovode politikom I radnicima! Kad saznate da su to tri segmenta, Vlasnici, Menadžeri I zaposleni(radnici), možda će vam biti jasnije mnoge pojave, koje ovde u Srbiji dižu buru!…itd.

  1. Uopšte nije pogrešno da se ulaže u kompanije, u čije se poslovanje(domen poslovanja), ne razumete. Ponavljam: INFORMACIJA, je jedino, što vas interesuje!!!! (sa pravog mesta) Reći će neki, DA, ali predlažeš ono što je zabranjeno zakonom. Na neki način DA. Medjutim ako se sami ne prijavite, neće vas ni “INFORMATIČAR-INSAJDER” prijaviti sigurno(kao sa tudjom ženom).  Da sam čekao da se upoznam sa poslovanjem A.D, na osnovu finansijskih izveštaja, u čije sam akcije ulagao, a koja su obavezna da objavljuju svake godine, a neke I češće, a koje I ne objavljuju I ne može im niko ništa, jer regulatorno telo spava, propustio bih mnoge “talase”, koji su donosili zaradu u roku od par dana do par nedelja. Dodao bih još I o domenu poslovanja odredjenih A.D. Ni tu se ne treba libiti, ulagati, jer je prosto nemoguće da znate I o dimničarstvu, I o bankarstvu, I o tekstilnoj industriji I sl. I za tu dilemu važi isto što sam malopre napisao. INFORMACIJA!
  2. Apsolutno tačno! Neverovatno je, kako su svi, ali baš svi, najpametniji u ovoj oblasti, a pogotovo skrećem pažnju na navlačenje, naivnih ulagača, od strane brokera. Ili u samoj BDD ili pole posla na kafi ili pivu.

Savet:

popijete pivo na njegov račun I sutra uradite drugačije! Skrenuo bih posebno pažnju (sad ne mogu da nadjem gde sam to video u komentarima) na “savete brokera”!!! Po zakonu im je izričito zabbranjeno da savetuju investitora! Krivično su odgovorni za odavanje poverljivih informacija( koje izmedju ostalog I ne poseduju, nego uglavnom nabadaju, ko BabaVanga) Izmedju ostalog, suština je I u tome, da oni nisu babe vračare, da mogu znati šta će se desiti za 2 sata ili za par dana. U se I u svoje kljuse!!! Najbitnija stvar u tome je Obrazovanje, koje može biti I neformalno I informacija!!!

  1. I ova je tačna. Smisao rečenog je da treba uložiti onoliko, koliko ste spremni I da izgubite. Tako funkcioniše svaki posao, ali, zapamtite, rizik je za finansijski nepismene! Dodao bih na ovo njegovo, da treba uložiti onoliko para, koliko vam neće biti hitno, neophodno, žao…I sl.

Disklejmer:

ipak su I ovi moji saveti, saveti za “malene” ulagače”, spremne na “igranje”. Za velike ne važe ni ovi saveti, ni pravila, pa ni zakoni, sem ako se ne zamere nekome iz vrha. Ili velikom slovom Vrha! (Pomalo povezano sa ovim, čuveno je padanje u nesvest Predsednika Komisije za HOV, g-dina  Milka Štimca, profesora na Ekonomskom fakultetu, u izuzetnim trenucima Privatizacije u Srbiji. Baš kad je trebao da postupi po zakonu, čovek je pao u nesvest. I ja bi da mi je čika Kluz rekao da padnem.)

Ono što je jako važno: Izdvojite sumu, od koje se možete oprostiti, I probajte. Ne boli mnogo!

Tekst je malen, jer me je više I mrzelo, a I publika je taman na ovom nivou znanja, a možda I manjem. Sve što sam napisao u lošem kontekstu , upućeno je “savetnicima”, a Dedi I o Dedi, samo najbolje. Deko, možda ne bi bilo loše da sastaviš spisak pitanja iz ove oblasti na DM, pa da ti ja… 😛

Pisao jezikom “Da te ceo svet razume”

@DeojGenije

Ovako je Dejo bio inspirativan ovom prilikom a ja naglašavam da mi je jako drago zbog toga.

Milism da je ovaj njegov komentar više nego koristan. Voleo bih kada bi se stručni ljudi uključili u diskusiju a i ovi manje stručni kada bi dali svoje mišljenje jer bi onda svi zajedno imali još bolju sliku cele priče.

Svi linkovi i sve boldovano je mojih ruku delo, a tekst Deja Genija

Vladimir Stankovic

DedaBor#ljubav, muzika i sve nešto lepo...

6 Comments:

  1. Ćao Deda, od mene jedan komentar i neću dalje da smaram.

    Najpre treba definisati pojam “investiranja”. Citiraću ovde, u slobodnom prevodu, van-vremensku (ne znam da li postoji ova reč u srpskom) definiciju “investiranja” Benjamina Grahama:

    Operacija investiranja je ona koja, nakon pažljive analize, obezbeđuje sigurnost uloženog kapitala i adekvatan prinos. Operacije koje ne ispunjavaju ove uslove nazivaju se “špekulacijom”.

    (An investment operation is one which, upon thorough analysis, promises safety of principal and an adequate return. Operations not meeting these requirements are speculative.)

    Ako imamo ovo u vidu, onda se bilo kakvo investiranje na balkanska tržišta ne može nazvati investiranjem jer
    je nemoguće izvršiti analizu zbog relativno malog “staža” berzi u regionu, netačnih podataka o firmama, nepostojanja slobodnog tržišta (tj. nefunkionisanja zakona potražnje i ponude), monopola u svim oblastima privrede kao i mnogobrojnih ostalih faktora. Dakle, pretpostavke na kojima treba da funkcioniše slobodno tržište i berza vrednosnih papira firmi koje posluju na tom tržištu ne postoje. Samim tim, ne garantuje se bezbednost uloženog kapitala kao ni adekvatan prinos.

    Dakle, bilo kakvo ulaganje novca na berzama u regionu se može okarakterisati kao “špekulacija”. U skladu sa tim sve ono što si ti Deda napisao kao i komentar Deja Genija je tačan iako su neke tvrdnje protivrečne jer špekulisanje je upravo to – kocka 🙂

  2. Saša
    Izuzetno mi je drago sto si razmisljao na ovu temu i dao veliki doprinos svojim komentarom. Najmanje da smaras, naprotiv.
    Obzirom da imaš inostranog iskustva, mene zanima:
    -da li si se bavio berzanskim poslovima van Srbije?
    -da li si se bavio “ulaganjem” u Srbiji?
    Da li imas neke predloge, osim da sacekamo jos jedno 500 godina 😛

  3. Deda,

    ne bavim se ulaganjem, ni u Srbiji ni napolju. Što se tiče predloga, sve zavisi koji je nivo ambicije. Moj nivo ambicije je da obezbedim sebi koliko toliko stabilnu starost tj. penziju pa samim tim na ulaganje gledam kao na jaaaako dugoročan proces. Ako i tebe isto to interesuje, onda je to sasvim realno ostvarljivo i u Srbiji. Par konkretnih predloga:

    1) smanjiti tekuće troškove (ovo je verovatno ne previše realno mada sigurno zavisi od slučaja do slučaja)
    2) ulagati u nekretnine (i dalje jeftine u Srbiji, kamate u bankama za stambene kredite verovatno u narednih 5 ili 10 godina neće biti tako niske kao danas)
    3) oročena štednja (kamate najviše u Evropi, ulagati u recimo nemačke banke a ne austrijske i grčke koje imaju veliki deo u rizičnim investicijama)

    Dalje pogledati isplativost ulaganja u inostrane bondove koje su zaštićeni od inflacije (ozbiljne zemlje to redovno emituju). Ne znam da li se ovo isplati zbog troškova prevođenja novca na račune u stranim bankama, pogledati troškove kod banaka za prevođenje novca recimo u euro-zonu. Ja bih pogledao i da li se neke obveznice stare devizne štednje isplate (tj. koliko ćeš da zaradiš na njima u odnosu na ono što će inflacija u euro-zoni da pojede u tom periodu) i slično.
    Tek onda ako ti nešto ostane, možeš da razmišljaš o nekim berzama. To je generalno posao za puno radno vreme i možda treba pre razmisliti o klađenju pošto je to dosta lakše zbog prostupa stranim tržištima (inostrane lige) koje imaju valjda manji rizik (od nameštanja rezultata). Ne šalim se 🙂

  4. Svaka čast Deju na iscrpnom objašnjenju.

  5. Investiranje, je najjednostavnije moguće objašnjeno ovom Grahamovom definicijom. Pa nije Graham, bilo ko, već npr. i mentor i učitelj Vorena Bafeta i to tako treba prihvatiti.
    E sad, kada kažem “investitor” mislim samo na pojedinca, koga je Zakon tako nazvao i zbog toga koristim to ime, a upravo je Saša objasnio, da u uslovima Regionalnog tržišta, sve teorije, predvidjanja i investiranja, padaju u vodu zbog razloga, koje je naveo. Ostaje nam upravo špekulacija, jer je to jedini način, poslovanja, ako se želi učestvovati na Tržištu , na kojem se sreću ponuda i tražnja, sa ovih prostora. Tehičke analize (TA) i Fundamentalne analize (FA), mogu biti zaboravljene, jer ne postoji kontinuitet trgovanja, ako ćemo se pozivati na TA, sem kod nekih akcija, a i FA pada u vodu, jer niko ne štiti akcionare (male akcionare) od bahatog ponašanja A.D. Objavljivanje zvaničnih izveštaja, makar na internet adresi, kao najmanji vid poštovanja zakona, takodje je zanemaren. Treba uzeti u obzir i činjenicu, da kada se razmišljalo o donošenju Zakona o HOV, razmatrano je, kakv model primeniti na naše tržište i odlučeno je sasvim normalno, da bi trebalo sprovesti onaj model koji odgovara nerazvijenim tržištima i nerazvijenim sredinama, kakvo je upravo naše, srpsko. Tako je i uradjeno, ali se kasnije Direktivama EU, to maltene prebrisalo gumicom i primenjene su odredbe, koje idu na ruku isklučivo Većinskom akcionaru, dok su mali stavljeni u podredjen položaj.
    …Teško je inače pisati o investiranju na Berzi, a ne odrediti sve aspekte i jasno naglasiti sve teme, koje su relevantne. (Ima ih, maltene, bezbroj), ali , rekao bih samo da se u najvećem delu, slažem sa Sašom i celokupno investiranje na BB bih nazvao spekulisanjem.
    Pozzz

  6. Pingback: Novi Sad u pokretu | D E D A B O R

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *