Psihologija muzike

Ovaj tekst je preuzet sa portala magazina Story

Moj prijatelj Draganče koji ima ogromno znanje, iskustvo i zbog koga sam preponosan. Zato i želim da njegovu priču sa Story-a prebacim na moj blog… #neprocenjivo 😛

PSIHOLOGIJA MUZIKE

OSOBINE LIČNOSTI I PREFERENCIJA MUZIČKIH RITMOVA

Dragan Jovanović  M.Sc. in Psychology

Da li ste se ikada zapitali:

Kakav tip ljudi voli rumbu?
Zašto nekome prija valcer?
Ako se nekome sviđa rege, da li to ima veze sa njegovom/njenom opuštenošću?
Koji je omiljeni ritam našeg naroda?

Odgovori na ovakva i slična pitanja već postoje…

Pre par godina sam sproveo opsežno i jedinstveno istraživanje, inspirisano višegodišnjim interesovanjem za pitanje povezanosti određenih ličnosnih profila sa muzičkim ukusom i preferencijama. Naime, različiti ljudi različito doživljavaju muzičke ritmove sa kojima se sreću u svakodnevnom životu i stvaraju individualne preferencije prema njima. To bi značilo da među desetak muzičkih ritmova (estam, rumba, begin, 7/8, 9/8…) koje prosečan čovek može da upozna tokom života, i to bez manifestnog interesovanja za njih, gotovo uvek postoji jedan koji će najintenzivnije psihički doživljavati i na koji će najintenzivnije reagovati.

Više stotina ispitanika je učestvovalo u istraživanju koje je sprovedeno u nekoliko gradova Srbije. Za procenjivanje osobina ličnosti korišćeni su najbolji psihološki instrumenti. Takođe, svi ispitanici su imali zadatak da preslušaju uzorke ritmova i da ih ocenjuju slušajući ih. Starost, pol, obrazovanje i geografsko poreklo ispitanika su takođe uzeti u obzir. Sve ovo ide u prilog pouzdanosti i validnosti rezultata i zaključaka koji su proistekli iz istraživanja…

Analiza rezultata je potvrdila da postoji povezanost između određenih osobina ličnosti i preferencije pojedinih muzičkih ritmova! Evo samo nekoliko interesantnih otkrića:

Estam (veoma rasprostranjen u Evropi, ritam većine srpskih izvornih pesama)
Osobe koje preferiraju estam su uglavnom poverljivije, mekog srca, humanije, i uopšte osobe koje uživaju u društvu drugih ljudi. Takođe, dopadanje ovog ritma se povećava sa porastom godina starosti.

Reggae (ritam sa Jamajke, popularizovan kroz muziku Bob Marley-a; primer je pesma „One Love”)
Osobe koje preferiraju ovaj ritam će najverovatnije biti poverljivije od onih koje ga nisu pozitivno ocenile. To može imati smisla, jer je rege ‘ritam mira i ljubavi’ sa Jamajke, laganog tempa, opuštajućeg karaktera i metrike.

Greek (na našim prostorima poznatiji kao ’grčki ritam’, mada se to ne odnosi na njegovo poreklo; prepoznaćete ga kao ritam muzičke teme „The Pink Panther“)
Osobe koje preferiraju ovakav ritam jesu društvene i lako uspostavljaju bliske međuljudske odnose, ali se takođe mogu okarakterisati i kao oprezne i staložene.

Beguine (ritam zastupljen na orijentu, kod nas šire poznat po komičnoj pesmi „zidareva ljubav“)
Preferencija ovog ritma značajno korelira sa toplinom ljudi i poverenjem, ali se takođe pokazalo da su osobe koje preferiraju ovaj ritam konformistične i sa konzervativnim shvatanjima.

Rhumba (veseli latino-američki ritam, zastupljen u kubanskoj muzici, između ostalih)
Ljude koji preferiraju rumbu će verovatno ‘krasiti’ skromnost, društvenost, poverljivost, popustljivost, ’meko srce’, humanost, energičnost, užurbanost, odlučnost i entuzijazam.

Nemojte se iznenađivati činjenicom da preferencija većine ritmova korelira sa društvenošću ljudi ili pak poverenjem… Osobe koje uživaju u muzici i jesu društvenije i otvorenije, u najvećem broju slučajeva…

3/4 Waltz (ovo je najjednostavniji neparni ritam, svima poznatiji kao valcer)
Preferencija ovog ritma nam može otkriti mnogo toga o nečijoj ličnosti… Valcer najčešće preferiraju starije osobe, umerene, nekonfliktne i smirenije ličnosti. To su ličnosti koje ‘krase’ još i iskrenost, promišljenost i predusretljivost. Iako ovaj ritam ima upravo opuštajući i lagani, gotovo uspavljujući karakter, preferiraju ga ne-neurotične i opuštene osobe. Njima kao da odgovara ritam koji ima iste osobine kao i njihov temperament!

7/8 (nešto složeniji ‘neparni’ takt/ritam; tradicionalni ritam balkanskog poluostrva, najzastupljeniji u Grčkoj, FYROM, Srbiji; veoma zastupljen u izvornoj muzici južne Srbije, npr. „Navali se Šar planina“)
Nema statistički značajnih korelacija ni sa jednom osobinom ličnosti, kao ni sa uzrastom ljudi… Zbog prethodno rečenog, može se zaključiti da se ovaj ritam dopada osobama svih uzrasta i različitih sklopova osobina. Visoka dopadljivost ovog ritma mogla bi se objasniti kulturno-istorijskim nasleđem Balkana, koje utiče na ‘senzibilitet’ za neparni ritam. Zbog toga će se stanovnicima ovih prostora pre dopasti jednostavniji neparan ritam nego složeniji paran, iako postoji opšta tendencija za dopadanjem veselijih ritmova.

9/8 (veoma složen neparni takt/ritam; „zaštitni znak“ srpske muzike u svetu, zahvaljujući kojoj je i široko popularizovan; brz i veseo ritam južne Srbije, a jedan od primera je pesma „Niška banja“)
Najveći broj ljudi u Srbiji preferira upravo ovaj ritam! 77% ispitanika smatra ga dopadljivim. Ima 17% negativnih i 6% neutralnih ocena.  Ovaj ritam preferiraju savesne, samopouzdane, efikasne, temeljite i promišljene osobe. Sa druge strane, osobe koje preferiraju ovaj ritam su takođe i relaksirane, mirne osobe, sa većom tolerancijom na frustracije i stres…

Činjenica da su osobe koje preferiraju ritam 9/8 stabilne, sposobne, efikasne i opuštene, uprkos uzbudljivom, raskošnom i brzom karakteru samog ritma, može nam dosta reći o mentalitetu našeg naroda, kod koga je ovaj neparni ritam najpopularniji… Ovo je možda znak da ipak ima nade za očuvanjem mentalnog zdravlja i opštim napredkom na ovim prostorima..

Pored gore navedenih otkrića, još mnogo konkretnih informacija je proisteklo iz ovog istraživanja… Praktični značaj je najočigledniji u polju muzikoterapije, psihologije marketinga i drugim oblastima gde odnos ličnosti i muzičkog doživljavanja izbija u prvi plan.

Dragan Jovanović
M.Sc. in Psychology

Vladimir Stankovic

DedaBor#ljubav, muzika i sve nešto lepo...

7 Comments:

  1. U koji ritam bi spadala rok muzika kao veoma rasprostranjena, pošto nju nisam našao u nabrojanim?

  2. Mnogo je uopšteno. Svuda možeš da se pronađeš, al opet nigde potpuno. Nijedna kategorija nije isključiva. Kao da čitam neki horoskop. Ideja je interesantna i verujem da je bilo zanimljivo istraživati o tome. Pretpostavljam i da su rezultati istraživanja pojednostavljeni za ovaj novinski članak, pa mi možda zato sve izgleda tako…

  3. @SindžaMrsomud Dobro pitanje. Radi se o tome da je ispitivana preferencija najrasprostranjenijih ritmova, a budući da je ritam bazična dimenzija muzičkog doživljaja, to znači da se svi ovi ritmovi prožimaju kroz različite muzičke žanrove. Tako na primer, ritam beguine možete naći i u jazzu i u narodnoj muzici, pa i u pop/rok muzici, između ostalih (na primer: pesma ‘after dark’, čuvena tema iz filma ‘from dusk till dawn’)
    Rok tako može imati više vrsta ritmova kao podlogu, ali u najvećem broju slučajeva to može biti dvotaktni ritam, sličan estamu, samo naglašeniji naravno, ili razni četvorotaktni, itd..
    Ukoliko želite da znate konkretne korelacije između osobina ličnosti i preferencija muzičkih žanrova, a ne ritmova, mogu vas uputiti na sledeći link:
    http://psiholog.in.rs/blog/svakodnevne-stvari/muzicki-ukus-i-licnost/
    To je istraživanje koje je radio moj kolega iz britanije… On nije koristio kvalitetne psihološke instrumente kao ja, ali je zato pouzdanost svog istraživanja postigao prostom brojnošću svog uzorka ispitanika.
    Nadam se da sam Vam ovim odgovorio na pitanje… Pozdrav!

  4. @papazjanija Skoro svaka Vaša konstatacija je tačna, izuzev ove u kojoj upoređujete ozbiljno psihološko istraživanje sa horoskopom 🙂
    “Nemojte se iznenađivati činjenicom da preferencija većine ritmova korelira sa društvenošću ljudi ili pak poverenjem… Osobe koje uživaju u muzici i jesu društvenije i otvorenije, u najvećem broju slučajeva…” Upravo zbog toga sve izgleda uopšteno i nigde se ne možete pronaći. Istraživanje upravo i jeste dokazalo da je doživljaj muzičkog ritma toliko prožimajući i bazičan, da se ne može vezati samo jedna konkretna crta ličnosti za jedan konkretan ritam, što ste možda očekivali. To je, između ostalog, i dokazano upravo ovim istraživanjem.
    A ovaj konkretan abstract celog istraživanja jeste lišen svih naučnih, psihološko-statističko-metodoloških detalja, kako ne bi postao suvoparan većini čitalaca (odlično ste to primetili)…
    Naravno da ima još dosta toga da se kaže, ali to uvek ostavljam za neku prijatnu ‘živu’ diskusiju 🙂 Hvala najlepše i pozdrav!

  5. Zanimljiv članak,jedini problem je u tome što ljudi naginju mnogim muzičkim pravcima, večina ljudi sluša više vrsta muzike, a eventualno jednoj više naginju!

  6. @Seo Potpuno tačno! Hvala 🙂 pozdrav!

  7. da Deda, slazem se sa svim, evo ja recimo koristim matematički model poznat kao rešetkasti pristup rešavanju kvantne hromodinamičke teorije kvarkova i gluona kako bi napravio svoju malu simulaciju odnosno trodimenzionalnu rešetku.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *